Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
„As” bi da uknjiže na Milove miljenike * Sumnjivo 1.502 pasoša i lične karte * Biće teže, ali ne treba odustati * Šariću ponovo sude za šverc kokaina * Znanje oružje budućnosti * Trijumfovali Marković, Šmakić i Vukanićeva * „As” bi da uknjiže na Milove miljenike
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 25-06-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Žarko Rakčević, predsjednik Građanskog pokr:
Vlast je neodgovorno i bez osjećaja za realnost i mogućnosti povećala sebi i poslanicima plate na preko 2.000 eura.

Vic Dana :)

Uđe policajac u poslastičarnicu i pita:
- Kakve kolače imate?
Prodavačica pokaže na vitrinu:
- Imamo kolača raznih oblika i veličina.
- Dobro, dajte mi dva oblika i tri veličine - odgovori policajac.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ljudi i dogadjaji - datum: 2016-06-15 ZAPIS SA GRČKIH METEORA Čudo prirode i ljudskih ruku
Dan - novi portal
Kad pri­ro­da stvo­ri a ljud­ska ru­ka to­me po­da­ri du­šu na­sta­je ne­vi­đe­na lje­po­ta ka­kvi su grč­ki Me­te­o­ri. Ri­ječ je o pred­je­lu ko­ji hi­lja­de ho­do­ča­sni­ka i tu­ri­sta, ko­ji im sva­kod­no hr­le iz svih kra­je­va svi­je­ta, na­zi­va­ju mo­na­škim gra­dom na sti­je­na­ma ili dru­gom Sve­tom Go­rom.
Či­tao sam broj­ne za­pi­se o Me­te­o­ri­ma, gle­dao fo­to­gra­fi­je na in­ter­ne­tu, u tu­ri­stič­kim pro­spek­ti­ma, slu­šao na­dah­nu­te pri­če onih ko­ji su ovoj ri­jet­ko vi­đe­noj lje­po­ti bi­li u po­ho­de pri­je ne­go sam se za­pu­tio iz Pod­go­ri­ce da vi­dim ovaj dio grč­ke te­ri­to­ri­je. Na put dug oko 600 ki­lo­me­ta­ra po­šao sam auto­mo­bi­lom pre­ko Al­ba­ni­je. Vi­še­sat­no pu­to­va­nje kroz ovu ze­mlju ko­ja, ta­ko­re­ći, pre­ko no­ći mi­je­nja lik, br­zo pro­la­zi. Uglav­nom ve­o­ma do­bar i ši­rok ma­gi­stral­ni put od Ska­dra pre­ma Ti­ra­ni i ju­žno pre­ma Dra­ču po­vre­me­no smje­nju­je auto­put. Drač, no­vi mo­de­ran grad na ja­dran­skoj oba­li, osta­vlja tek po­se­ban uti­sak. Vid­no is­tak­nu­ti i ja­sni pu­to­ka­zi od po­seb­ne su po­mo­ći vo­za­či­ma na pu­tu do Đi­ro­ka­stre, gra­da ko­ji je po­znat i po to­me što je u nje­mu ro­đen po­sled­nji al­ban­ski ko­mu­ni­stič­ki li­der En­ver Ho­dža. Dvo­je­zič­ne ozna­ke mje­sta u ovom pod­ruč­ju go­vo­re da smo bli­zu gra­ni­ce sa Grč­kom. Put kroz Grč­ku na­lik je ono­me kroz Al­ba­ni­ju. Naj­ve­ćim di­je­lom ma­gi­stral­ni, pri­mjet­no lo­ši­je obi­lje­žen ne­go onaj kroz Al­ba­ni­ju, osim oko 150 ki­lo­me­ta­ra auto­pu­ta od Ja­ni­ne do skre­ta­nja za Tri­ka­lu i Ka­lam­pa­ku – grad ko­ji se na­la­zi u pod­nož­ju Me­te­o­ra, kraj­njeg od­re­di­šta na­šeg pu­to­va­nja.
Iako to grč­ki tu­ri­stič­ki i kul­tur­ni po­sle­ni­ci ni­je­su va­lja­no ura­di­li, Me­te­o­ri su sa­mi se­be obi­lje­ži­li. Uoča­va­te ih de­se­ti­na­ma ki­lo­me­ta­ra pri­je ne­go im se pri­bli­ži­te. Ovi ka­me­ni go­ro­sta­si do­mi­ni­ra­ju Te­sa­lij­skom rav­ni­com i uz­di­žu se, či­ni vam se, do ne­ba. Pr­vo če­ga se sje­ti­te ka­da ih ugle­da­te je fo­to-apa­rat. Ja­vi vam se ne­vi­đe­na že­lja da ovje­ko­vje­či­te sva­ki de­talj ove ka­me­ne šu­me bo­gom stvo­re­nih sti­je­na. Sti­je­na me­đu ko­ji­ma uoča­va­te ljud­ske ili ži­vo­tinj­ske li­ko­ve ko­ji su pri­je ne­ko­li­ko mi­le­ni­ju­ma iz­ro­ni­li iz ne­kog dav­no iš­če­zlog je­ze­ra ko­je je is­ka­pi­lo Egej­sko mo­re.
Mo­ram da pri­znam da ni­šta od pro­či­ta­nog, is­pri­ča­nog i vi­đe­nog u vi­deo-za­pi­si­ma ni iz­bli­za ne mo­že do­ča­ra­ti sli­ku ono­ga što čo­vjek do­ži­vi bo­ra­ve­ći u ovoj ne­stvar­noj lje­po­ti. Lje­po­ti gdje ne zna­te če­mu vi­še da se di­vi­te – ka­me­noj šu­mi sti­je­na, jed­nom od naj­ču­de­sni­jih ge­o­lo­ških fe­no­me­na na­še pla­ne­te, ili ma­na­stri­ma ko­ji su za­po­sje­li nji­ho­ve oštre vr­ho­ve či­ne­ći pra­vi mo­na­ški grad. Grad sa­gra­đen na pro­sto­ru gdje bi re­kli da je je­di­no mo­gu­će sta­ni­šte or­lo­vi­ma i nji­ho­vom po­tom­stvu. Otu­da go­to­vo da po­vje­ru­je­te u le­gen­du ko­ju će vam oba­ve­zno sa­op­šti­ti ov­da­šnji oci da je pre­po­dob­nog At­han­si­o­sa Me­te­or­skog, pr­vog mo­na­ha, na sti­je­nu do­nio orao, da bi on po­tom na njoj za­po­čeo i sa­gra­dio pr­vi ma­na­stir. A bi­lo je to ne­gdje po­čet­kom če­tr­na­e­stog vi­je­ka.
Ka­ko se za­i­sta At­han­si­os is­peo na jed­nu od naj­vi­ših oko­mi­tih i ugla­ča­nih sti­je­na ovog ka­me­nja ko­je leb­di iz­me­đu ne­ba i ze­mlje, vi­so­ku oko 500 me­ta­ra, te­ško je za­mi­sli­ti. A tek ka­ko je do­pre­mao ma­te­ri­jal, on i nje­go­vi sled­be­ni­ci, da bi za­po­če­li grad­nju ma­na­sti­ra. I da­nas ka­da po­sto­je moć­ne ili sve­mo­gu­će gra­đe­vin­ske ma­ši­ne i di­za­li­ce sve iz­gle­da ne­stvar­no.
Sve­ta ze­mlja

Ka­ko je za­po­čeo otac Ata­na­si­je ta­ko su na­sta­vi­li i svi nje­go­vi sled­be­ni­ci i pod­vi­žni­ci – bož­je slu­ge. Svi su se tru­di­li da na­se­o­bi­nu za mo­li­tvu na­đu na što skro­vi­ti­jem i ne­pri­stu­pač­ni­jem mje­stu. Ta­ko su na­sta­la 24 ma­na­sti­ra na za­ši­lje­nim vr­ho­vi­ma ovog ka­me­nog mo­ra, uz mno­štvo ke­li­ja i skro­vi­šta i pe­ći­na kao do­mo­va mo­li­tvi ko­je se ši­re u me­te­or­skim sti­je­na­ma. Hro­ni­ča­ri bi­lje­že da su se pr­vi pu­sti­nja­ci u stje­no­vi­tim šu­plji­na­ma gni­je­zdi­li već od 11. vi­je­ka. Da­nas je od 24 sa­gra­đe­na ma­na­sti­ra na­sta­la to­kom mi­nu­lih šest vje­ko­va oču­va­no i svet­ku­je šest. Naj­ve­ći i pr­vi sa­gra­đen je Ve­li­ki Me­te­or (Pre­o­bra­že­nja Hri­sta Spa­si­te­lja), za­tim Var­la­am, (Svi­Sve­ti), Sv.Tro­ji­ca,Sv.Ste­fan, Ru­sa­nu, (Sv.Var­va­ra) i Sv.Ni­ko­la Ana­paf­sa.
Za­pra­vo svi Me­te­o­ri u cje­li­ni su sve­ta ze­mlja, jed­na Bož­ja te­ri­to­ri­ja od Bo­ga iz­gra­đe­na i oču­va­na. Pred­u­sre­tlji­vi mo­na­si i mo­na­hi­nje re­ći će vam da su ov­dje osve­će­na sva­ka sti­je­na, pe­ći­na, gu­du­ra, sva­ki ka­men. Jer tu­da su u mi­nu­lih 600 go­di­na sva­ko­dnev­no ho­di­li i mo­li­li se sve­te aske­te i mu­če­ni­ci ma­na­stir­ske dr­ža­ve.
To­kom dvo­dnev­nog bo­rav­ka na Me­te­o­ri­ma bio sam u če­ti­ri od šest ma­na­sti­ra. Naj­ve­ći je Ve­li­ki Me­te­o­ri. Ovaj ma­na­stir je i pr­vi osno­van – oko 1340. go­di­ne. Ono što je za­po­čeo otac Ata­na­si­je na­sta­vio je pre­po­dob­ni Jo­sif, biv­ši kralj Jo­van Uroš, po­sled­nji Ne­ma­njić. On je sve svo­je bo­gat­stvo za­vje­štao ovom ma­na­sti­ru i ta­ko ga to­kom če­tri de­ce­ni­je ži­vo­ta na nje­mu uči­nio ve­li­kim.
Sa­ču­va­li grč­ko
kul­tur­no bla­go

Do ovog kao i osta­lih ma­na­sti­ra sto­lje­ći­ma se sti­za­lo im­pro­vi­zo­va­nim ste­pe­ni­ca­ma pra­vlje­nim od uža­di i ko­že. Hra­na i osta­le po­trep­šti­ne do­pre­ma­ni su u ple­te­nim kor­pa­ma ko­je su iz­vla­če­ne po­mo­ću če­kr­ka. Po­čet­kom pro­šlog vi­je­ka, ne­gdje oko 1920. go­di­ne, pro­bi­jen je kroz sti­je­nu uza­ni tu­nel, kroz ko­ji se te­ško mo­gu mi­mo­ić dvi­je oso­be, a po­tom je sa­gra­đe­no pre­ko 200 ste­pe­ni­ca. Nji­ma se sti­že do vr­ha sti­je­ne ko­jom do­mi­ni­ra ma­na­stir po­sve­ćen Pre­o­bra­že­nju Hri­sta Spa­si­te­lja. Glav­ni hram i ol­tar osli­ka­ni su fre­ska­ma ne­pro­cje­nji­ve vri­jed­no­sti i broj­nim iko­na­ma ra­đe­nim u vi­zan­tij­skom sti­lu. Na sa­mom ula­zu u ovaj kom­pleks na­la­ze se po­dru­mi u ko­ji­ma je smje­šten mu­zej fol­klo­ra, ko­ji svje­do­či o vi­še­vje­kov­noj bor­bi Grč­ke i Tur­ske i ulo­zi ko­ju su me­te­or­ski ma­na­sti­ri ima­li u oču­va­nju kul­tur­nog bla­ga od po­ha­ra. Po­tom sli­je­di mu­zej re­li­kvi­ja sa po­su­da­ma i ala­ti­ma ko­je su ne­ka­da ko­ri­sti­li ži­te­lji Grč­ke, te mu­zej ko­ji svje­do­či o bo­ga­toj grč­koj isto­ri­ji, ilu­stro­van gra­vu­ra­ma i fo­to­gra­fi­ja­ma zna­me­ni­tih lič­no­sti iz du­hov­nog i sve­tov­nog ži­vo­ta. Pa­žnju broj­nih po­sje­ti­la­ca za­o­ku­plja i ko­stur­ni­ca gdje se na­la­ze ske­le­ti – lo­ba­nje i ko­sti mo­na­ha i svih onih ko­ji su to­kom vi­je­ko­va na­sta­nji­va­li ovaj ma­na­stir.
U Ma­na­sti­ru Ve­li­ki Me­te­o­ri kao i u osta­lim ma­na­sti­ri­ma po­seb­no pli­je­ne lje­po­tom broj­ne iko­ne te fre­ske ko­ji­ma su osli­ka­ni svo­do­vi cr­ka­va.U ma­na­stir­skim ri­zni­ca­ma ču­va se i pre­ko 400 ru­ko­pi­sa na­sta­lih u pe­ri­o­du od 15. do 19. vi­je­ka, od če­ga 48 na per­ga­men­tu. Grad­njom pri­stup­nih pu­te­va i pro­stra­nih par­kin­ga za ma­la vo­zi­la i auto­bu­se, te ste­pe­ni­ca i mo­sto­va svo ovo bo­gat­stvo po­sta­lo je do­stup­no sva­ko­dnev­no hi­lja­da­ma po­sje­ti­la­ca.
Ma­na­stir Sve­tog Ste­fa­na je naj­pri­stu­pač­ni­ji i žen­ski je ma­na­stir.I ovaj ma­na­stir do­ži­vio je mno­ge po­ha­re. Bom­bar­do­va­li su ga i na­ci­sti 1943. go­di­ne. Po­pra­vljen je i ži­vo­pi­san i kao i svih osta­lih pet ma­na­sti­ra. Da­nas odi­še pu­nim sja­jem i du­ho­vom lje­po­tom. Sa pla­toa ovog ma­na­sti­ra pru­ža se je­din­stven po­gled na grad Ka­lam­pa­ku i Te­sa­lij­sku rav­ni­cu.
I osta­li ma­na­sti­ri ima­ju svo­je gra­di­telj­ske pod­vi­žnič­ke pri­če i ra­ri­te­te ko­ji ih či­ne po­seb­nim. No pre­pri­ča­va­nje vi­đe­nog do­vo­di me u zam­ku da do­sa­dim či­ta­o­cu pre­du­gom pri­čom o ne­vi­đe­noj lje­po­ti ko­ju je, ka­ko na po­čet­ku pri­če re­koh, je­di­no mo­gu­će do­ži­vje­ti. Sto­ga pre­po­ru­ka či­ta­o­ci­ma ovih re­da­ka – po­sje­ti­te Me­te­o­re, ne­će­te za­ža­li­ti ni nov­ca ni ma­lo du­žeg pu­ta.
Tekst i snim­ci :
Na­sta­din BU­LA­TO­VIĆ

Ka­lam­pa­ka grad-ho­tel

Ko­li­ko tu­ri­sta go­di­šnje po­sje­ti Me­te­o­re ni­je­smo sa­zna­li. Me­đu­tim, ako je su­di­ti po broj­nim ho­te­li­ma u Ka­lam­pa­ki, Ka­stra­ki­ju pa i po ne­ko­li­ko de­se­ti­na ki­lo­me­ta­ra uda­lje­nim gra­do­vi­ma od Me­te­o­ra, re­klo bi se da ih je ve­li­ki broj. U ovom di­je­lu grč­ke po­seb­no pa­da­ju u oči ni­ske zgra­de od naj­vi­še tri-če­ti­ri spra­ta, te broj­ne rad­nje pre­pu­ne ruč­no ra­đe­nih su­ve­ni­ra. Ka­lam­pa­ka je ču­ve­na i po rad­nja­ma u ko­ji­ma se pro­da­ju ruč­no ra­đe­ne iko­ne na­sta­le u ra­di­o­ni­ca­ma ši­rom ovog gra­da. Dr­vo­re­zba­ri i iko­no­pi­sci su maj­sto­ri ovog za­na­ta iz Grč­ke i Ru­si­je.


Pri­rod­no i kul­tur­no do­bro

Pod­ruč­je Me­te­ra od 1988. go­di­ne na­la­zi na Une­sko­voj li­sti Svjet­ske ba­šti­ne kul­tur­nih i pri­rod­nih do­ba­ra. Ri­ječ je o hri­šćan­skom, isto­rij­skom, ar­hi­tek­ton­skom, umjet­nič­kom i ge­o­lo­škom svje­do­čan­stvu pri­zna­tom kao za­šti­će­ni spo­me­nik čo­vje­čan­stva. Da­kle, ra­di se ne sa­mo o grč­kom, već o bo­gat­stvu vas­ko­li­kog čo­vje­čan­stva.
I Grč­ka je za­ko­nom za­šti­ti­la pod­ruč­je Sve­tih Me­te­o­ra. Na­i­me 1995. go­di­ne oza­ko­nje­na je Od­lu­ka Sve­tog ar­hi­je­rej­skog sa­bo­ra Grč­ke cr­kve, pro­gla­še­ni su za sve­to mje­sto, ne­pro­mjen­lji­vo i ne­pri­ko­sno­ve­no.


Sti­je­ne obje­še­ne o ne­bo

Me­te­o­ri – grč­ki Me­te­o­ra, leb­de­će sti­je­ne ili ka­me­nje obje­še­no o ne­bo. Ri­ječ je o ge­o­lo­škom fe­no­me­nu pla­ne­te.
Naj­vje­ro­do­stoj­ni­ja te­o­ri­ja tvr­di da su ove ču­de­sne sti­je­ne na­sta­le ta­lo­že­njem ka­me­nja i bla­ta u ušću jed­ne ri­je­ke, ko­ja se u pra­sta­ra vre­me­na uli­va­la u Te­sa­lij­sko je­ze­ro. Na­kon ge­o­lo­škog iz­dva­ja­nja br­do­vi­tih ma­sa Olim­pa i Ose, je­zer­ska vo­da je na­šla iz­laz u Egej­sko mo­re kroz kla­nac Tem­pi. Te­o­ri­ja je da se na­sta­li ta­log to­kom mi­li­o­na go­di­na pod dej­stvom vje­tro­va, ki­ša i ze­mljo­tre­sa ras­ci­je­pio u ka­me­nje i ogrom­ne zbi­je­ne sti­je­ne – vi­si­ne i pre­ko 500 me­ta­ra. Ve­ći­na ovih oko­mi­tih sti­je­na u ovim pro­ljeć­nim da­ni­ma za­po­sjed­nu­ta je de­se­ti­na­ma avan­tu­ri­sta či­je pe­nja­nje uz po­moć al­pi­ni­stič­kih uža­di iza­zi­va po­seb­nu pa­žnju i di­vlje­nje hi­lja­da tu­ri­sta ko­ji na Me­te­o­re sti­žu sva­ko­dnev­no u gru­pa­ma ili po­je­di­nač­no.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"